ŠTO JE JOGA

 

Ono što većina danas naziva jogom, u stvari je Hatha joga.

Hatha joga je sistem koji kombinira fizičke stavove ili položaje (asane) i vježbe disanja (pranajamu). Zbog jednostavnosti i kratkoće i ja ću u daljnjem tekstu koristiti termin joga.

Ako se redovno i pravilno prakticira, joga nakon nekog vremena može postati moćno sredstvo za poticanje pozitivne promjene.

Joga se ne radi samo na prostirci. Kad si ljubazan prema susjedu - radiš jogu, kad si strpljiva sa svojim djetetom – to je također joga; kad pozorno slušaš prijateljeve probleme – ti upražnjavaš jogu. Joga nam pomaže da živimo kvalitetniji i sretniji, jednom riječju - bolji život.

BLAGODATI JOGE

 

Joga je, možemo slobodno reći, jedna od najstarijih transformacijskih metoda. Alat za transformaciju samog sebe - bilo da se radi o lošim navikama, ili o nedostatku

zdravlja. 

 

Danas na Zapadu liječnici i drugi zdravstveni radnici sve češće preporučuju jogu. Učitelji joge rade sa bolesnicima u bolnicama, klinikama za fizikalnu terapiju i liječničkim uredima. Ono što je zaista zadivljujuće kod joge je činjenica da nam ona kao prirodna medicina ne pomaže samo kad smo bolesni, već nam služi i kao sredstvo za očuvanje zdravlja - „Bolje spriječiti nego liječiti.“.

 

Um i tijelo su interaktivni entiteti, što znači da međusobno utječu jedno na drugo. Opće je poznato kako umom utječemo na tijelo: kad se želim pokrenuti, proslijedim želju kao komandu nogama. Pogledajte samo držanje tužne osobe, način na koji korača. Već izdaleka ćete primijetiti da je lošeg raspoloženja.  Njegove tužne misli i njegova bol savili su mu leđa i pognuli mu glavu...

 

Manje je poznata činjenica da tijelom možemo jednako uspješno utjecati na um. Tu na scenu stupa hatha joga. 

Od brojnih (i u medicini dokazanih) blagodati joge nabrojat ću samo neke: pospješuje cirkulaciju, regulira tlak, usporava osteoporozu, pomaže kod nesanice, ublažava stres, jača kosti i mišiće, poboljšava koncentraciju, drži nas uravnoteženima i u psihičkom, i u fizičkom smislu.

 

KOME JE JOGA POTREBNA, A KOME SE NE PREPORUČUJE

 

Na naslovnicama joga časopisa prečesto viđamo fotografije mladih, zgodnih, mišićavih tijela u zahtjevnim fizičkim položajima. Prečesto nas takve slike navode na krivo poimanje joge. Ona naime nema puno veze sa pojavnošću, s onim što je vidljivo. Joga je prvenstveno unutrašnje iskustvo, joga je individualni doživljaj. Drugim riječima, mnogo je važnije kako se u određenom položaju osjećate, nego kako u tom položaju izgledate. Zato za asanu (fizički stav ili položaj) nemojte koristiti riječ „poza“ – previše asocira na manekenstvo! Zbog tih istih fotografija jogija (muškarci koji prakticiraju jogu) i joginija (žene), koji naprimjer, balansiraju u naizgled nevjerojatnim položajima, mnogi ljudi misle kako su „prekruti“, ili „predebeli“ ili „prestari“ za jogu.

 

Istina je da mladi, jednako kao i zdravi trebaju jogu kao preventivno sredstvo, dok je bolesni trebaju kako bi se lakše i brže izliječili. Nije važno koliko ste  stari, teški ili fleksibilni - jer joga će vas sresti tu gdje jeste i uzeti za ruku.

 

Najslabiji argument: „Nemam ja vremena za to.“

Stvari koje su nam važne uvijek će biti na vrhu naše liste prioriteta i za takve ćemo uvijek naći vremena. Radi se samo o tome čemu ćemo u svom životu dati prioritet! Deset minuta joge (svako)dnevno - sasvim je dovoljno da nakon 2-3 tjedna počnemo osjećati prve rezultate.

 

Osobe sa zdravstvenim poteškoćama ne trebaju se bojati joge. Ali zato trebaju biti oprezne i posavjetovati se sa svojim liječnikom kao i sa iskusnim učiteljem joge. Ljudima koji imaju problema sa srcem ili očima ne preporuča se raditi inverzije (noge gore, glava dolje), kao ni ženama za vrijeme menstrualnog ciklusa. Osobe koje imaju problema sa diskovima moraju biti oprezne prilikom uvrtaja. Iskusan učitelj joge znat će vas dobro savjetovati, pod uvjetom da mu (prije početka sata) ukažete na svoje zdravstvene probleme.

 

"KOJA JOGA JE DOBRA ZA MENE?"

 

Danas u jogi postoji mnoštvo različitih pravaca: Ashtanga, Anusara, Bikram, Iyengar (ajengar), Kundalini, Jivamukti (dživamukti), Viniyoga i još mnogo drugih. Fizički stavovi se podučavaju različito od pravca do pravca, pa se čak i nazivi (u principu) istih stavova razlikuju. Bikram joga se podučava u dobro zagrijanim studijima, učitelji Iyengar tradicije paze na detalje (ponajviše poravnavanje udova); Ashtanga je opet rigorozni vinjasa sistem (određeni povezani slijed položaja).

Vjerojatno ćete morati probati bar nekoliko stilova joge, prije nego pronađete onaj koji vam najviše odgovara. Većina će vam ponuditi besplatan prvi sat.